Teorijska podloga i recentno stanje u istraživačkome području

Za postupanje s jezikom i terminologijom u institucijama EU-a od rujna 2015. do rujna 2021. provedeno je istraživanje jezičnih i terminoloških izvora i građe primarno u radu s prevoditeljskom, terminološkom i pravnolingvističkom zajednicom te s menadžmentom koji upravlja jezikom u institucijama EU-a, s jedne strane, te daljnjih potreba koje su se proširile s ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Tad je u Hrvatskoj završio temeljni posao pripreme hrvatskoga jezika i terminologije za EU (među ostalim: Hrvatski jezik na putu u EU, prijevod pravne stečevine (fr. aquisa), izrađene smjernice za bazu EUROVOC i zasebno rad na dijelu strukovnoga nazivlja – STRUNA), ali se otad malo znade o dosezima, potrebama, razvoju, pa i pozicioniranju hrvatskoga jezika u Europskoj uniji. Te potrebe danas (na izmaku prvoga desetljeća od ulaska u EU) rastu brže te nadrastaju i svježije jezične i terminološke resurse, među ostalim jer sveobuhvatnoga opisa hrvatskoga jezika u EU-u nema.

Takav bi opis bio koristan i za domaću prevoditeljsku zajednicu, državni sektor i akademsku zajednicu, odnosno za sve dionike koji sudjeluju u razvoju jezika, standarda, pravila za oblikovanje terminoloških i jezičnih baza u EU-u ili koji pak aktivno obrazuju (buduće) stručnjake i prevoditelje na akademskim studijskim programima ili u drugim stručnim izobrazbama. U projektu se polazi od konteksta višejezičnosti i međusobnoga utjecaja jezika i kultura do zajedničkih europskih standarda; od terminologije jednako vrednovane u svim jezicima (uz ISO norme) s posebnim obzirom na Smjernice za oblikovanje terminoloških politika / Oblikovanje i provedba terminološke politike u jezičnim zajednicama (Pariz 2005.) i smjernica za jezično savjetovanje u administrativnome diskursu proširenima sociolingvističkim i funkcionalnim pristupom terminološkim i jezičnim rješenjima u kontekstu. Projekt je usmjeren prema suvremenim općelingvističkim teorijama konteksta, prema postulatima korpusne analize i interdiciplinarnoga sociolingvističkoga istraživanja jezika u višejezičnoj zajednici i prema modelima primijenjene lingvistike u području prevođenja, obrazovanja i šire.

Znanstveni ciljevi projekta i napredak u odnosu na recentno stanje

Slika hrvatskoga jezika u višejezičnoj i višekulturnoj zajednici u kontekstu EU-a utemeljena je u kontekstu i primjerima iz prakse i uz usporedbu s drugim službenim jezicima EU-a. Potrebe za tim nadrastaju samu prevoditeljsku (korisničku) zajednicu i naznačuju početak sustavnoga i temeljitoga akademskoga opisa jezičnih modela u zadanome kontekstu s konkretnim povezivanjem jezičnih i terminoloških resursa (time i mreže stručnjaka iz znanstvene zajednice i gospodarskoga i/ili državnoga sektora) uz stvaranje novih znanja. Znanstveni ciljevi počivaju i na diseminaciji znanja i iskustva (razmjena najboljih praksa) različitih aktivnih dionika u stvaranju jezika i terminologije u Europskoj uniji.

Metodologija

U istraživanju se polazi od prakse u radu na jeziku i terminologiji u EU-u, odnosno od zajedničkih standarda i norma (ISO i dr.) za rad na terminologiji u EU-u te ih se uspoređuje s onima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na uočavanju i opisu razlika i posebnosti koje zahtijeva kontekst EU-a. Na načelima primijenjene lingvistike interdisciplinarno se primjenom lingvističkih, socioloških i dr. teorija i njihovih spoznaja opisuju jezična rješenja, a korpusnom analizom potvrđuje se valjani kontekst. Teorijski dio utemeljen je na proučavanju konteksta (E. Coseriu et alia) te na terminološkim, lingvističkim i sociolingvističkim smjernicama za rad u višejezičnim zajednicama. Usto, pojam norme obuhvaćen je u širem lingvističkom kontekstu u skladu sa zakonitostima jezičnoga razvoja, a prikazuju se, među ostalim, sociolingvistički modeli viših i nižih varijeteta u polifunkcijskim stilovima; specifičnosti pravnoga diskursa /razlike između nacionalnoga i nadnacionalnoga; novi modeli: jezik građana (engl. citizens’ language uz nove vještine i kompetencije prevoditelja); jasan jezik i jasnije izražavanje (engl. clear language, plain language), rodno osviješten jezik, korektna uporaba jezika, korektan odnos prema jeziku/jezicima i drugo. Usto, dio će se građe prikupiti izravno u suradnji s institucijama EU-a u Luxembourgu i Bruxellesu. Radi što jasnije slike o uporabnoj vrijednosti jezika i terminologije nastale u EU-u predviđene su i ankete kojima je cilj, među ostalim, povezivanje i razmjena znanja i iskustva među korisnicma jezika i terminologije u EU-u, akademske zajednice i nacionalnoga (državnoga) sektora. Pritom su i stručnjaci specijaliziranih znanja te akademska zajednica u Hrvatskoj aktivni činitelji toga procesa. Rezultati anketa objavit će se također na mrežnoj stranici projekta.

Relevantnost projekta u širem akademskom kontekstu

Širenjem i razmjenom novih znanja projekt može povezati akademsku zajednicu i nacionalne stručnjake, državni sektor i prevoditeljsku zajednicu u HR-u i EU-u te je usmjeren jednako na domaći i međunarodni akademski i stručni krug. Predviđeno je da se terminološki priručnik primjenjiv za rad u višejezičnome zakonodavnom kontekstu prevede i na jedan strani jezik (npr. engleski).